U prethodnom članku u okviru "Male škole špedicije" saznali smo o osnovnim pojmovima u izvješću o uvoznim i izvoznim operacijama. Svrha današnjeg članka je detaljnije predstaviti carinski sustav Europske unije i rad špeditera u uvoznim i izvozno orijentiranim tvrtkama.
Carinski sustav EU-a i špedicija
Europska unija objedinila je vanjskotrgovinsku politiku država članica, kao i carinski sustav unutar same EU, koji se ujednačeno provodi u cijeloj EU. Objedinjeni carinski sustav nudi uvoznim i izvozno orijentiranim tvrtkama olakšavanje poslovanja s trećim zemljama. Jedinstvena carinska pravila primjenjuju se na sve države članice Europske unije. Bescarinsko kretanje robe odvija se između država članica EU.
Pravni izvori ili zakoni koji reguliraju carine na temelju kojih su špediteri zastupljeni u vašim uvoznim i izvoznim transakcijama:
- Carinski zakonik Zajednice,
- Zakon o carinskoj službi (ZCS),
- Zakon o provedbi carinskih propisa Europske unije (ZICPES),
- Zakon o porezu na dodanu vrijednost (ZDDV),
- Zakon o poreznom postupku (ZDavP).
U Europskoj uniji uvozne i izvozno orijentirane tvrtke sklapaju ugovore s špediterskim tvrtkama kao:
- provizijski posao = špediter obavlja svoj posao u svoje ime i za račun drugog ili
- agencijsko poslovanje = špediter obavlja svoj posao u strano ime i u ime drugog.
Špediter može obavljati i posao samozaposlene osobe, što znači da svoj posao obavlja u svoje ime i za svoj račun.
Kao što vidite, zastupanje špediterskih tvrtki u Sloveniji odvija se posredno (u svoje ime i za strani račun), izravno (u strano ime i za strani račun) ili u svoje ime za svoj račun. Kakvu ćete suradnju odabrati ovisi o vrsti usluge koju špediter pruža klijentu.
Podrijetlo robe
Opći sustav preferencijala instrument je vanjskotrgovinske politike EU-a. Opći sustav preferencijala ili GSP sustav je namijenjen poticanju uvoza iz zemalja u razvoju
Takav sustav uspostavlja potpuno ili djelomično oslobađanje od carina na uvoz robe podrijetlom iz zemalja u razvoju u Europsku zajednicu.
Povlašteno znači prioritet, povoljno. Uvoznici imaju koristi od iznosa carina i nižeg poreza.
Znate li razliku između preferencijalnog i nepreferencijalnog podrijetla robe?
Kao što je već spomenuto, preferencijalno podrijetlo robe omogućuje carinske povlastice za uvezenu robu, dok nepreferencijalno podrijetlo samo govori iz koje je zemlje roba, ali carine na nju ne vrijede.
Pravila o preferencijalnom podrijetlu robe pojašnjena su u Carinskom zakoniku Zajednice, a ovo područje uređuju i pojedinačni trgovinski sporazumi između EU-a i određenih zemalja. Područje preferencijalnog podrijetla robe također je regulirano autonomnim preferencijalnim aranžmanima.
Pri izvozu ili uvozu robe, tvrtke moraju carinarnicama dostaviti dokaz o preferencijalnom podrijetlu robe za koju su propisani službeni obrasci.
U nastavku predstavljamo oblike ili. dokaz o podrijetlu robe:
Dokazivanje podrijetla robe u trgovini sa zemljama s kojima je EU sklopila trgovinske sporazume ili autonomne preferencijalne aranžmane - EUR. 1.
Dokaz o podrijetlu u trgovini sa Sirijom za pošiljke u vrijednosti od 850 eura. Potvrdu izdaje izvoznik sam, a carinske vlasti ga ne ovjeravaju - EUR.2.
Dokaz o podrijetlu u trgovini sa zemljama uključenim u paneuro-mediteransku kumulaciju podrijetla robe - EUR-MED.
Primjenjuje se na uvoz iz zemalja u razvoju pod EU - OBRAZAC - Opći sustav preferencijala.
Također koristimo pojednostavljene potvrde o podrijetlu. Takve se potvrde koriste u obliku izvozničke izjave na računu do 6.000 EUR, odobrene izvozničke fakture preko 6.000 EUR, ovlaštene izvozničke fakture EUR-MED. Pritom moramo biti oprezni pri korištenju točno propisanog teksta.
Intrastat - Extrastat
Tvrtke koje se bave uvozno-izvoznom djelatnošću dužne su mjesečno izvještavati o primanju i otpremi robe na unutarnje tržište EU-a. Poduzeće je uključeno u intrastat statističko istraživanje ako trguje robom s tvrtkama ili pojedincima u drugim državama članicama EU-a, a ukupna vrijednost pošiljaka robe u države članice EU-a ili primitaka robe iz država članica EU-a u kalendarskoj 2020. godini prelazi prag uključivanja.
- Intrastat - dakle statistika o robnoj trgovini između država članica EU-a. Prag uključivanja iznosi 200.000 eura za otpremu robe i 140.000 eura za primanje robe. Porezni obveznici moraju poslati izvještaj svakog 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Ovlašteni carinski ured za Intrastat je Carinarnica Nova Gorica koja je dužna izvještavati Eurostat Bruxelles do svakog 30. u mjesecu za prethodni mjesec.
- Extrastat - Statistika robne razmjene sa zemljama izvan EU (tj. Extrastat) koristi carinske deklaracije kao izvor podataka.
TARIC
Taric je baza podataka koja uključuje sve mjere koje se odnose na Zajedničku carinsku tarifu, kao i na trgovinsko i poljoprivredno zakonodavstvo. Uvjet za funkcioniranje carinske unije i zajedničkog tržišta EU je jedinstvena primjena pravila vanjske trgovine u svim državama članicama. To jedinstvo osigurava TARIC - Integrirana tarifa Europske zajednice (Tarif Intégré de la Communauté). TARIC je sustavno organizirana lista robe koja sadrži tarifne oznake, nazive carina i carinske stope, tako da je jasan pregled svih mjera koje treba poduzeti prilikom uvoza i izvoza robe iz EU-a.
TARIC se u osnovi koristi kombiniranom nomenklaturom. Međutim, osmoznamenkasti kod koji koristi Kombinirana nomenklatura nije dovoljan da opiše sve mjere koje se u EU primjenjuju nad određenom robom. Još dvije znamenke (podnaslov TARIC) dodaju se osmoznamenkastom kodu, što rezultira deseteroznamenkastim kodom iz TARIC nomenklature tzv. TARIC kod.
PDV
PDV na uvoz obračunava se iz porezne osnovice koja se sastoji od carinske vrijednosti robe utvrđene prema carinskim propisima i iznosa carinskih i ostalih carina koje se plaćaju pri uvozu. Način plaćanja PDV-a uređuje nacionalno pravo
Isporuke robe unutar EU oslobođene su PDV-a od pristupanja Slovenije EU. Međutim, od 1. siječnja 2020. godine promijenili su se uvjeti za provođenje ovog izuzeća. Jedan od uvjeta je da roba napusti zemlju dobavljača. Prema novom zakonu, porezni obveznici to mogu dokazati koristeći se pretpostavkom koja se temelji na dvama proturječnim dokazima. Ako odgovorna strana nije u mogućnosti pribaviti takve dokaze, upotrijebit će podatke koje je slovenski zakonodavac odredio u izvršnom aktu.
Ostali uvjeti:
- prodavatelj je identificirani porezni obveznik u državi članici,
- kretanje robe vrši se uz naknadu,
- roba se proizvodi na teritoriju Slovenije,
- primatelj robe je identificirani porezni obveznik (važeći PDV broj kupca),
- izdati će račun kupcu u kojem navodi da PDV nije naplaćen,
- kupac robe u drugoj državi članici naplatit će PDV u svojoj zemlji po primjenjivoj poreznoj stopi u toj zemlji.
U slučaju kupnje robe iz druge države članice, PDV će se naplaćivati i plaćati (uz određene iznimke) pod sljedećim uvjetima:
- dobavljač robe u drugoj državi članici identificiranoj za PDV izdati će račun kupcu u Sloveniji u kojem se navodi da PDV nije naplaćen prema određenom članku tamo važećeg zakona,
- kretanje robe vrši se uz naknadu,
- Slovenski kupac - porezni obveznik morat će obračunati PDV 15. dana nakon mjeseca isporuke u Sloveniji.
VIES se koristi za razmjenu sustava razmjene informacija o porezu na dodanu vrijednost između članica EU. Omogućuje poreznim obveznicima da lako, brzo i učinkovito prikupljaju i izvještavaju podatke o robama unutar Zajednice. Porezni obveznik identificiran za potrebe PDV-a dužan je poreznom uredu prijaviti sve isporuke dobara poreznim obveznicima identificiranim radi PDV-a u drugim državama članicama. Sadrži i podatke o prestanku poreznog broja.
Za više informacija obratite se našoj stručnjaci za carinski sustav EU, gđi. Petra Korošec ([email protected]).