Pripremili smo za Vas prvi dio u okviru “Male škole špedicije”. Doprinos iste je namijenjen objašnjenju osnovnih pojmova na području uvoznog I izvoznog poslovanja.
Slijedi drugi dio na temu carinskog Sistema Europske unije, zatim zadnji i najzanimljiviji dio u seriji doprinosa “Male škole špedicije”, koji će objasniti vase mogućnosti na području carinskih postupaka u konkretnim primjerima sa izračunima carinskih I poreznih davanja prema pojedinačnim carinskim postupcima.
Carinska davanja
Carinska davanja, kojima podliježe carinska roba pri uvozu robe u EU.
Poznajete li namjenu carinskih davanja?
Namijenjene su zaštiti domaćeg gospodarstva.Takav instrument utječe na odluku kupnje, domaći proizvodi postaju privlačniji za nabavu.
Carinska davanja predstavljaju važan izvor sredstava za punjenje EU proračuna.
Carinska roba
Carinska roba je svaka roba, koja se prevozi kroz carinska područja. Carinsku robu dijelimo na robu Zajednice (područje EU) te robu van Zajednice (robu iz trećih zemalja koja dolazi na područje EU pod carinskim nadzorom).
Carinsko skladište
Osiguran prostor za skladištenje carinske robe. Držatelj carinskog skladišta mora raspolagati dozvolama za carinsko skladište.
Temeljna prednost: Carinsko skladipte poduzeću omogućava da se roba koja nije iz Unije, skladišti u prostorima ili drugim odobrenim lokacijama te takava roba ne podliježe uvoznim carinama te drugim davanjima te mjere trgovinske politike, osim ukoliko ne zabranjuju ulazak ili izlazak sa carinskog područja Unije. Više o razlikama između carinskih i necarinskih skladipta možete pročitati u prilogu Skladište vs. Carinsko skladište.
Svim uvozno i izvozno usmjerenim poduzećima biti će zanimljiva informacija o otvaranju modernog logističkog centra u Obrtnoj zoni Hrpelje – Kozina već u ljetnim mjesecima 2021.
Carinski sistem EU
Nadalje predstavaljamo osnovne carinske pojmove na području carinskih postupaka, carinjenja robe te uređuju prava i obveze osoba u carinskom postupku.
Jedinstvena carinska deklaracija – EUL:
Dokument s kojim deklarant u propisanom formatu prijavljuje robu za carinjenje u uvoznim ili izvoznim poslovima. Prijelazno razdoblje, koje se temeljilo na ispunjavanju carinskih deklaracija putem obrasca EUL, sa 01.06.2021 ističe.
Financijska uorava Republike Slovenije je regulirala prvo područje koje će se temeljiti po novom podatkovnom modelu (EU CDM). Automatizirani uvozni sistem (Automated Import System) – AIS2. Prijelaz sa postojećeg uvoznog sistema AIS, koji se upotrebljava od 2009, na novi AIS2, biti će od 1. lipnja 2021.
Referentni broj kretanja ili MRN (Movement Reference Number):
Na temelju MRN broja, moguće je identificirati pošiljku u carinskom sistemu. Unificirano je sastavljena je mogoče identificirati pošiljko v carinskem sistemu. Je unikatno sestavljena slijedom 18 znakova, koje automatski određuje carinski informacijski sistem.
Carinski deklarant:
Osoba, koja izrađuje carinsku deklaraciju te ju u svoje ili u vaše ime (uvoznika ili izvoznika robi) predaje carinskim organima.
EORI broj:
EORI broj je identifikacijski broj gospodarskog subjekta, koji se upotrebljava za carinske namjene. Važeća je u cijeloj EU te je uvjet za odrađivanje carinskih poslova. Gospodarski subjekti mogu dobiti EORI broj u svojoj državi, u Sloveniji se dodjeljuje na temelju poreznog broja.
Carinska tarifa:
Carinska tarifa je system brojčanih oznaka, kojim se identificira roba u carinskom sistemu.Na osnovi Sistema TARIC definira se stop acarine prema kojem se obračunavaju carinska davanja.
Carinske stope:
Carinske stope su stope na temelju čega se obračunava visina carine koja se plaća za pojedinu robu.
Carinska vrijednost robe:
Carinska vrijednost robe je vrijednost robe prema kojoj se obračunavaju carine i PDV. U carinsku vrijednost su uključeni svi troškovi koji nastanu do ulaza robe na područje EU (transportni troškovi, troškovi posrednika, provizije, licence, itd.)
Carinski postupak:
Carinski postupak znači prijavu robe, ulaganje carinske deklaracije, podmirenje carinskog duga te otpuštanje robe u slobodan promet (uvoz, kada su plaćena ili osigurana carinska davanja). Najčešći carinski postupci su:
Carinski dug:
Carinski dug nastaje pri uvoznom carinskom postupku. Carinski organi puštaju uvezenu robu u slobodan promet nakon plaćanja carinskih davanja.
Za više informacija na raspolaganju Vam je naš ekspert na području carinskog Sistema EU, Petra Korošec ([email protected]).